Mapa weba    HR  |  EN


U Stonu održan znanstveno-stručni skup o otpadu u moru


Dana 07.12.2022. godine u Stonu je održan znanstveno-stručni skup na temu otpada u moru i mikroplastike, bioraznolikosti Malostonskog zaljeva, istraživanja u Malostonskom zaljevu te upotrebe mljevenih ljuštura kamenica u gospodarstvu, uz sudjelovanje predstavnika Uprave ribarstva Ministarstva poljoprivrede. Uprava ribarstva provodi ciljeve Zajedničke ribarstvene politike te podržava razvoj sektora ribarstva temeljen na dugoročnoj ekološkoj, ekonomskoj i socijalnoj održivosti. Uz ostale dionike koji doprinose razumijevanju i informiranju javnosti o štetnim posljedicama mikroplastike u moru koji je postao fokus zanimanja znanstvenika, Uprava ribarstva će nastaviti s aktivnostima za daljnje smanjenje  otpada u moru i zaštiti morskog okoliša.
Uvodno predavanje su održali predstavnici Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije koji su prisutne upoznali s prirodnim specifičnostima Malostonskog zaljeva. Tu se moglo čuti da je isti zaštićen još davne 1983. kao posebni rezervat u moru te da je u području Nature 2000. Nadalje  je istaknuta dugogodišnja tradicija uzgoja školjkaša koja seže još u antičko doba, te je ovom prilikom istaknuto da je Malostonska kamenica prvi proizvod iz mora u Republici Hrvatskoj koji je zaštićen oznakom izvornosti. Kako je ovaj skup bio na temu otpada, djelatnici Javne ustanove su istaknuli koji su osnovni pritisci na Malostonski zaljev, gdje su posebno istaknuli utjecaj čovjeka na isti, unos kemikalija uslijed intenzivnog poljoprivrednog uzgoja, eutrofikacije, slobodno sidrenje koje ima za posljedicu uništavanje morskih cvjetnica kao i invazivne vrste koje su sve prisutnije na ovom području.
Predstavljen je projekt Eko Malostonski u sklopu kojeg su djelatnici javne ustanove prikupljali otpad u moru, te su naglasili da je najzastupljeniji otpad bila plastika koja je na ovom području najviše podrijetlom iz marikulturnih djelatnosti, a u manjoj mjeri je bio zastupljen stari komunalni otpad. Aktivnosti koje su provođene na projektu osim navedenog prikupljanja otpada (3 dvodnevne akcije čišćenja podmorja) u kojima je sudjelovale preko 100 ronioca iz RH, BIH i Crne Gore, bile su i edukativne aktivnosti.
Nadalje je predavanje održao profesor dr. Pero Tutman sa Instituta za oceanografiju i ribarstvo iz Splita u kojem se moglo čuti detaljnije o otpadu u moru te da isti dospijeva u morski okoliš isključivo uslijed ljudskih aktivnosti, odnosno zbog nedostataka u sustavu gospodarenja otpadom, te je istaknuto da je ovaj otpad prepoznat kao jedan od glavnih prijetnji morskim ekosustavima kako na globalnoj razini, tako i u Mediteranu zbog svojih ekoloških, ekonomskih, sigurnosnih, zdravstvenih i kulturnih utjecaja.
Istaknuti su negativni učinci otpada u moru jer isti ima utjecaj na životinje i njihova staništa(gutanje i zaplitanje), ljudsku sigurnost i zdravlje, estetski i utjecaj na turizam kao i vizualni problem zbog narušene estetike morskog okoliša.
Ovim putem dr. Tutman je naglasio problem mikroplastike koja je sve prisutna kako na kopnu tako i u morskom okolišu. Problem je što ista dugotrajno putuje na velikim udaljenostima oceanskim strujama, valovima, plimom, vjetrovima i rijekama i akumulira se tijekom vremena. Predstavljen je projekt Fishing for litter, gdje su znanstvenici uključili koćare koji su sudjelovali u projektu tako da su odvajali otpad koji im se našao u mrežama te isti odlagali u kontejnere u lukama iskrcaja. Taj otpad se dalje analizirao i zbrinjavao od strane lokalnih komunalnih poduzeća.
Sljedeće predavanje je bilo o mikroplastici u školjkašima koje je prezentirala Doc.dr.sc. Zvjezdana Popović Perković sa Odjela za studije mora Sveučilišta u Splitu. Ovdje se također moglo čuti zašto je baš mikroplastika gorući problem i fokus znanstvene javnosti. Istaknut je njezin negativni utjecaj na školjkaše koji se manifestira kroz fizičku blokadu probavila, smanjenu stopu filtracije i dostupnosti energije, reducirani razvoj larvi i fekunditeta kao i inducirani oksidativni stres i genotoksičnost. Naglasila je da su školjkaši posebno zanimljivi za istraživanja mikroplastike jer se na njima svakako vrši monitoring, zbog lakog uzorkovanja, zato što su filter- feederi, a i komercijalno su važni za ljudsku potrošnju. Ovim putem je dr. Popović Perković predstavila istraživanje koje su radili djelatnici Odjela za studije mora, gdje su određene količine dagnji i kamenica izložili velikoj koncentraciji mikroplastike te pratili zadržavanje iste unutar školjkaša.
Završno predavanje je održala djelatnica razvojne agencije  DUNEA iz Dubrovnika na kojem je prezentirala 3 projekta gdje je razvojna agencija bila partner zajedno sa Sveučilištem u Dubrovniku prilikom kojih su educirali djecu u školama o važnosti očuvanja okoliša i negativnim utjecajima otpada u morskom okolišu te razvili robotska rješenja za prikupljanje otpada u moru, a radi se o prototipu sustav koji se sastoji od autonomne mobilne mreže koja skuplja otpad sa površine mora.
Također je naglasila upotrebu praha od odbačenih ljuštura školjkaša za dobivanje smjese za modeliranje koja se dalje koristi prilikom izrade nakita i suvenira, a također se dobiveni prah može koristiti u poljoprivredi za neutralizaciju kiselog i onečišćenog tla, kao dodatak hrani za perad, u medicini za nadogradnju i rekonstrukciju oštećenih kostiju kao i u kozmetici.
Po završetku skupa nazočnima su podijeljeni promo materijali od razgradivih bio materijala. 





12.12.2022