Dana 15. veljače 2023. godine u OŠ Petar Lorini u Salima održana je prva radionica na temu plavih karijera za učenike 8. razreda osnovnih škola. Ministarstvo poljoprivrede je kao projektni partner u okviru provedbe aktivnosti na projektu TECHERA na temelju prikupljenih podataka izradilo Vodič za promicanje plavih karijera kojim se daju preporuke i smjernice za privlačenje novih kadrova u ovaj važan i rastući sektor. Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030. godine, definiran je Strateški cilj 9. “Samodostatnost u hrani i razvoj biogospodarstva“ te unaprjeđenje i razvoj logističke infrastrukture kojom će se omogućiti učinkovitije povezivanje poljoprivrede i akvakulture s domaćim i međunarodnim tržištima, povećanje djelotvornost distribucije svježih i lako kvarljivih proizvoda i na taj način pridonijeti konkurentnosti poljoprivrede i akvakulture.
 

Nacionalni plan razvoja otoka 2021. - 2027. definira kao dominantne gospodarske grane na otocima ribarstvo i akvakulturu (uz turizam i ugostiteljstvo), pomorstvo te brodogradnju i preradu ribe. Ribarstvo je proglašeno strateškom granom gospodarstva Republike Hrvatske. Poljoprivreda i ribarstvo oduvijek su bile djelatnosti koje su osiguravale opstojnost stanovnicima otoka. Nakon turizma, djelatnosti poljoprivrede i ribarstva zapošljavaju najveći postotak radno aktivnog stanovništva otoka i to oko 11% što je znatno više u odnosu na prosjek čitavog primarnog sektora RH (6%). Sektor ribarstva (uključujući i prerađivačku industriju) u značajnoj mjeri sudjeluje u izvozu prehrambenih proizvoda RH te pridonosi zapošljavanju na otocima. Akvakultura je iznimno važan i rastući potencijal ribarstva na otocima sa značajnim brojem i kapacitetom uzgajališta morskih riba i školjkaša koje čine većinu uzgajališta Republike Hrvatske. Osim što osigurava kvalitetnu morsku hranu kroz cijelu godinu, ova djelatnost nudi jednu od rijetkih mogućnosti trajnog zapošljavanja otočnog stanovništva.



Ograničavajući faktori razvoja akvakulture na otocima su manjak stručnih kadrova i općenito radne snage u ribarstvu, odumiranje tradicijskih obrta ribara i brodograditelja (mala brodogradnja, mrežarstvo i sl.) te zastarjela ribarska flota. Kao najvažniji razvojni potencijali otoka prepoznati su razvoj ekološke poljoprivrede, brendiranje i licenciranje proizvoda, uvođenje i korištenje naprednih tehnologija, uzgoj autohtonih sorti poljoprivrednih kultura, korištenje svih potencijala divljači, lovstva i lovnog turizma te povezivanje poljoprivrednog, ribarskog, turističkog i IKT sektora. U skladu s horizontalnim politikama za jačanje obrazovanja i usavršavanja posebna pozornost treba se posvetiti unapređenju strukovnog obrazovanja za zanimanja u poljoprivredi i akvakulturi radi jačanja vještina povezanih s modernom, ekološki održivom proizvodnjom uključujući i biogospodarstvo i upotrebu digitalne tehnologije. Sukladno europskom zelenom planu održivog i uključivog rasta za poticanje gospodarstva, poboljšanje zdravlja i kvalitete života ljudi, strategija „od polja do stola” je u njegovom središtu. Njome se na sveobuhvatan način odgovara na izazove održivih prehrambenih sustava te potvrđuje neraskidiva uzajamna veza između zdravih ljudi, zdravih društava i zdravog planeta. Razvoj gospodarstva i ribarskog sektora mogu osigurati samo mladi obrazovani kadrovi spremni za stjecanje potrebnih vještina i znanja  potrebnih za razvoj održivog ribolova i akvakulture, te smatramo da je potrebno unaprijediti strukovno obrazovanje za zanimanja potrebna u sektoru ribarstva. Slijedom navedenog, Uprava ribarstva Ministarstva poljoprivrede započela je s predavanjima u osnovnim i srednjim školama koje iskažu interes kako bi se učenicima prenijele informacije o mogućnostima zapošljavanja u sektoru ribarstva te ih se usmjerilo na daljnje školovanje za deficitarna zanimanja i usvajanje potrebnih vještina i znanja koja će biti potrebna za provedbu zelene i tehnološke tranzicije.