Mapa weba    HR  |  EN


U Zadru je održan okrugli stol pod nazivom „Koćarski ribolov i morski otpad-KRMA“


 S obzirom na značaj mora i morskog okoliša za Republiku Hrvatsku problematika otpada, posebice otpada iz mora, postaje sve važnija. Stoga je Uprava ribarstva organizirala okrugli stol pod nazivom „Koćarski ribolov i morski otpad – KRMA“ koji se održao 09. svibnja 2023. u Zadru.
Uz ravnatelja uprave mr.sc. Antu Mišuru, na okruglom stolu su sudjelovali i župan Zadarske županije gosp. Božidar Longin, predstavnica Ureda predsjednika Vlade RH gđa. Judita Emić, predstavnici županija, gradova i općina, Fonda za zaštitu okoliša, lučkih uprava, ribara, udruga civilnog društva koji se bave zaštitom prirode i okoliša, HGK-a, HOK-a te FLAG-ova. Župan Zadarske županije Božidar Longin pozdravio je okupljene i u svom govoru istaknuo kako je more od pamtivijeka imalo veliku ulogu u gospodarstvu kroz ribarstvo i pomorstvo, a danas je ona, kako je naveo još i veća jer je izravno povezana s našom najjačom gospodarskom granom – s turizmom.
Ravnatelj Uprave ribarstva Ante Mišura je u pozdravnom govoru naglasio važnost uspostave sustava za prikupljanje pasivno ulovljenog otpada na nacionalnoj razini kako bi se ribarima od Istre do Dubrovnika omogućilo neometano predavanje prikupljenog otpada što je i njihova zakonska obaveza. Ako se usporede podaci o količinama prikupljenog otpada putem ronilačkih akcija u priobalnom području, vidi se da ribari koji obavljaju ribolov pridnenim povlačnim mrežama koćama mogu znatno doprinijeti u uklanjanju otpada s morskog dna. U Hrvatskoj je oko 350 brodova koji imaju odobrenje za obavljanje ove vrste ribolova i prosječno obavljaju ribolov oko 160 dana godišnje. U svakodnevnom ribolovu u prosjeku izvuku oko 5 do 20 kilograma takvog otpada, što su godišnje količine od oko 3 do 5 tona otpada po brodu.
Dio ribara je sudjelovao u prikupljanju otpada iz mora koje je organizirao Institut za oceanografiju i ribarstvo kroz provedbu projektnih aktivnosti. O rezultatima ove dugogodišnje suradnje ribara i znanstvenika u svom predavanju je prisutne upoznao dr.sc. Pero Tutman. Znanstvenici su kroz provedbu prakse takvog prikupljanja otpada iz mora koji se naziva „Fishing for Litter“ (FfL)/ hrvatski naziv „Koćarski Ribolov i Morski otpAd (KRMA)“ zaključili da je ribarstvo sektor koji može značajno doprinijeti u rješavanju problema otpada iz mora.
Preko 80% otpada u moru je tamo dospjelo s kopna, a oko 70 % ostaje na morskom dnu što je ekološki problem budući je procijenjeno da je oko 90% otpada u moru čine jednokratna plastika i plastična ambalaža. O stanju koćarskog dijela sektora i važnosti sustavnog prikupljanja morskog otpada za ribarski sektor kao i njegovog očuvanja za male obalne i priobalne zajednice održala je predavanje gđa. Valentina Andrić, voditeljica Službe za savjetodavnu podršku u ribarstvu koja je nakon održanih predavanja moderirala i panel raspravu. Anica Brlek Juren iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, Uprave vodnog gospodarstva i zaštite mora održala je predavanje pod naslovom „ Morski otpad i zaštita mora“, a Darko Horvat iz Uprave za procjenu utjecaja na okoliš i gospodarenje otpadom Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja na prezentirao je zakonski okvir vezano za problematiku gospodarenja otpadom. Na inicijativu Udruge
prijatelji životinja g. Luka Oman je održao predavanje pod naslovom „ Zašto pridnene koće nikako nisu alat za prikupljanje otpada“.
Nakon održanih predavanja otvorena je panel rasprava u kojoj su sudjelovali: gđa. Valentina Andrić kao moderator, gđa. Tonćika Jarak, gđa. Anica Brlek Juren, g. Romeo Mikičić, dr.sc. Pero Tutman, g. Toni Maričević i g. Boris Skroče.
Kroz raspravu se dodatno razjasnilo koje su obaveze tijela koja upravljaju lučkim područjem, način izračuna neizravne naknade koju plaćaju ribari za predaju otpada s brodova, ispravno kategoriziranje pasivno ulovljenog otpada te koji su propisani postupci za preuzimanje pasivno ulovljenog otpada. Doneseni su sljedeći zaključci:
1. Koćari koji ulove otpad u svojim mrežama će ga odvojiti u posebne vreće i pripremiti za predaju u lučke uređaje za prihvat pasivno ulovljenog otpada.
2. Pasivno ulovljeni otpad mora se predati u lučke uređaje koji trebaju biti tehnički usklađeni s vozilima za prijevoz otpada koje će obavljati pravne osobe registrirane za gospodarenje otpadom. Na području Zadarske županije postoje pretpostavke za operativnu provedbu zbrinjavanja ovog otpada.
3. Potrebno je osigurati evidenciju prikupljenog pasivno ulovljenog otpada u volumenu i masi, što je moguće osigurati putem aplikacije na nacionalnoj razini te koristiti za razmjenu podataka na horizontalnoj razini.
4. Pasivno ulovljeni otpad kategorizira se kao grupa 02 otpad iz polj, lovstva, ribarstva i prerade, podgrupa 01 te se mogu dodijeliti dva ključna broja 02 01 99 za miješani otpad ili 02 01 04 za otpadnu plastiku (isključujući ambalažu)
5. Novim Programom mjera zaštite i upravljanja morskim okolišem planirana je nova mjera: Uspostava sustava za prikupljanje i prihvat pasivno ulovljenog otpada prikupljenog putem koćarenja. U narednom razdoblju će se intenzivnije raditi na horizontalnoj suradnji nadležnih tijela kako bi se ona uspješno uspostavila.
6. Kako bi se smanjili neizravni troškovi korisnicima, planirati će se sufinanciranje pojedinih troškova sakupljanja i obrade pasivno ulovljenog otpada putem Europskog fonda za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu i drugih oblika financiranja koje su na raspolaganju lukama za gospodarenje otpadom i ribarstvo.

KRMA, publika.jpg
KRMA. panelisti.jpg

16.05.2023