U Vodicama održana prva europska Green konferencija

U hotelu Olympia SKY u Vodicama održana je od 23. do 26. svibnja 2023. godine. Prva europska GREEN konferencija. Konferencija je održana u cilju razmjene znanja i povezivanja znanstvenika i stručnjaka te naglašavanja nužnosti primjene multidisciplinarnog pristupa u zaštiti okoliša i ostvarivanju UN-ovih ciljeva održivog razvoja te je poslužila kao platforma za predstavljanje znanstvenih i stručnih radova iz cijelog svijeta na teme koje se tiču zelenih inicijativa. Ove teme obuhvaćaju širok spektar interesa, od obnovljivih izvora energije i ekološke poljoprivrede do održivog turizma i zelene arhitekture.

Organizatori konferencije su Međunarodno udruženje znanstvenika i stručnjaka za zaštitu okoliša (IAESP) i Prehrambeno-tehnološki fakultet Osijek, uz podršku mreže partnerskih institucija. Na konferenciji je prezentirano preko 300 znanstvenih radova koji će biti publicirani ili u Knjizi radova EGC 2023 ili u jednom od podupirućih časopisa te su organizirane četiri tematske panel rasprave. Ispred Ministarstva poljoprivrede je u panel raspravi pod nazivom „Svjetionik“ misije – Mediteran sudjelovala Valentina Andrić, voditeljica Službe za savjetodavnu podršku u ribarstvu iz Uprave ribarstva. Kroz panel raspravu su se dionici upoznali s aktivnostima i potporama koje provodi Ministarstvo s ciljem prilagodbe sektora i tranziciji prema održivom ribarstvu. U skladu s ciljevima Strategije EU-a o biološkoj raznolikosti za 2030. i njezinoj obvezi da se pravno i učinkovito zaštiti 30 % površine mora pod suverenitetom i jurisdikcijom od čega 1/3 mora biti obuhvaćena strogim mjerama zaštite (no-take zone) u suradnji s ministarstvom nadležnim za zaštitu okoliša započele su potrebne aktivnosti kako bi se u nadolazećem razdoblju definirale nove površine i proglasile zaštićenim područjima (MPA). Nova zaštićena područja trebaju uključivati zaštitu područja za mrijest i rast, smanjenje stope mortaliteta riba i obnovu područja za osjetljive vrste i staništa. Budući je na razini EU predstavljen Akcijski plan koji ima za cilj ubrzati prijelaz na održivije ribolovne prakse korištenjem selektivnijih ribolovnih alata i praksi u gospodarskom ribolovu kako bi se smanjio ulov nedoraslih primjeraka, korištenjem tehnoloških inovacija i praksi usmjerenih na sprječavanje slučajnog ulova osjetljivih vrsta dionici su upoznati s planiranim mjerama u okviru Programa za ribarstvo i akvakulturu Republike Hrvatske za programsko razdoblje 2021.-2027  kojima se daje potpora ulaganjima u digitalne i zelene tranzicije odnosno jačanje tehnološkog razvoja, inovacija i transfera znanja, uključujući partnerstvo između znanstvenika i ribara, prikupljanje i obradu podataka. Planirane su mjere za podršku prelasku na kružno gospodarstvo kroz ulaganja u objekte za prihvat ulova radi obaveze iskrcaja kao i prihvat pasivno ulovljenog otpada. Kroz mjere će se podržati ulaganja usmjerenima na omogućivanje sigurnih i čistih mora kojima se održivo upravlja, zaštiti i obnovi vodene bioraznolikosti i ekosustava, određivanju i praćenju zaštićenih morskih područja, povećanju energetske učinkovitosti i promicanju niskougljičnog razvoja. Uzvanici su upoznati s inicijativom ministarstva da se kroz horizontalnu suradnju nadležnih tijela potakne uspostava sustava za prihvat pasivno ulovljenog otpada iz mora tijekom koćarskog ribolova.

Također, naglašeno je neslaganje s predloženom zabranom pokretnog pridnenog ribolova u svim morskim zaštićenim područjima do 2030., predstavljenom u Akcijskom planu EU.  Trenutno proglašena NATURA 2000 područja, kao i ona koja će se proglašavati u budućnosti, uspostavljena su s određenim ciljevima pri čemu cilj zaštite mogu biti zaštita staništa (primjerice pridnenih) ili zaštita vrsta (primjerice: dupina, ptica, kornjača). Horizontalne mjere poput zabrane mobilnog pridnenog ribolova u svim NATURA 2000 područjima do 2030., odnosno do 2024. u svim NATURA područjima proglašenim prema Okvirnoj direktivi o staništima (radi zaštite vrsta i staništa) smatramo neutemeljenima te smatramo da je svakom području potrebno pristupiti zasebno i donijeti prikladne mjere kojima se ne narušava osnovni cilj zaštite. Pojašnjeno je da su prije proglašenja Akcijskog plana izostale detaljne socio-ekonomske analize učinka ovakve mjere na sektor, ali i da nedostaje znanstvena argumentacija za ovakav horizontalan pristup. Stoga su sporne formulacije iz Akcijskog plana prema kojima se od Država članica očekuje da iz svih NATURA 2000 područja, bez obzira na cilj zbog kojeg je proglašeno, izbace pridneni mobilni ribolov.

U Komunikaciji o energetskoj tranziciji navodi se da je trenutačno značajan udio ribarskih i akvakulturnih poduzeća u EU-u energetski intenzivan i uvelike se oslanja na fosilna goriva za svoje poslovanje. Komisija navodi da je za energetsku tranziciju u ovom sektoru potrebno povećati energetsku učinkovitost i osigurati prijelaz s fosilnih goriva na obnovljive i nulte ili nisko ugljične izvore energije i goriva. Dionici su upoznati sa stanjem flote RH koja je stara, prosječna starost je 40 godina i većinom su plovila drvene građe s diezel motorom, zbog čega se planiraju ulaganja i u energetsku prilagodbu flote no važno je pritom ne narušiti socio-ekonomsku dimenziju ribolova jer se ribarstvo, kao i ostale industrije suočavaju se s izrazito turbulentnim razdobljem punim najrazličitijih izazova, kako na regionalnoj tako i na globalnoj razini.


Tijekom izlaganja je iskazana je podrška ministarstva misiji EU-a „Obnovimo naše oceane i vode” koja ima za cilj zaštititi i obnoviti zdravlje naših oceana i voda kroz istraživanje i inovacije, angažman građana i plava ulaganja u postizanju klimatske neutralnosti i obnovi prirode kroz regionalni angažman i suradnju te pristup utemeljen na znanstvenim argumentima. Iskazano je slaganje da je zdravi okoliš preduvjet za budućnost ribarskog sektora međutim pri donošenju mjera podržavamo pristup koji uključuje dijalog ribarskog sektora i upravljačke administracije što je pokazano u primjeru dobre prakse – zaštiti Jabučke kotline. Zaštita akvatorija Jabučke kotline počela se kontinuirano provoditi od 1. rujna 2017. godine na temelju bilateralnog dogovora Republike Hrvatske i Talijanske Republike te obuhvaća površinu od ukupno 3.142,82km². Od 2021. godine je uspostavljen režim trajne zabrane obavljanja ribolovnih aktivnosti u Jabučkoj kotlini. Rezultati proizašli iz znanstvenog monitoringa područja pod zabranom, ali i okolnog područja, nedvojbeno pokazuju znakove oporavka stokova oslića i škampa te povećanje njihove biomase i veličinske strukture u samom području pod regulacijom kao i u okolnom području te želimo vjerovati da je uspostava no-take područja u Jabučkoj kotlini označila prekretnicu i izravno doprinijela zaustavljanju negativnih trendova po pitanja stanja ključnih pridnenih resursa u Jadranu.

Naglašena je važnost  postupnog pristupa u napredovanju ka osnovnim ciljevima zaštite i očuvanja. Potrebno je postavljanje ostvarivih ciljeva i rokova kao i predviđanje međukoraka u potrebnoj tranziciji koja neće narušiti samoodrživost EU po pitanju dostupnosti proizvoda ribarstva i ugroziti opstojnost ribarskog sektora posebice u ruralnim priobalnim i otočkim zajednicama.

05.06.2023