Mapa weba    HR  |  EN

PITANJA I ODGOVORI


P: Zašto je uvedena i kako je regulirana  državna potpora u sektoru ribarstva i akvakulture (state aid)?

O: Potpore u ribarstvu inicirane su nakon 2. svjetskog rata kako bi se pomoglo ribarima da ponovno započnu svoje aktivnosti i poslovanje. Ubrzo nakon osnivanja Europske unije formirala se Zajednička ribarstvena politika (ZRP), kao politika o kojoj će se zajednički odlučivati na razini Europske unije. Unutar ZRP kreirana je strukturna potpora čiji cilj je bio omogućiti kompetitivnost europske flote na svjetskom tržištu. Potpore se mahom bile namijenjene izgradnji i modernizaciji plovila, industriji te akvakulturi. No jačanje ribarske flote ubrzo je rezultiralo smanjenjem pojedinih ribolovnih resursa što je strukturnu potporu usmjerilo ka mjerama za izlazak iz flote, za korištenjem selektivnijih ribolovnih alata ili okolišno prikladnijih metoda ribolova, unaprjeđenje higijenskih uvjeta na plovilima, zaštitu na radu, no uz to, bila je omogućena i modernizacija u cilju jačanja konkurentnosti.
 
Drugi važan razlog za osmišljavanje zajedničke politike državnih potpora leži u činjenici da mnoge države u razvoju nisu bile u mogućnosti dodjeljivati nacionalne potpore kakve dodjeljuju neke „bogatije“ države članice što je doprinosilo poremećaju na tržištu u smislu natjecanja i trgovine. Uz to, pojedine države pružaju potpore izravnom ili neizravnom izvozu u treće države bilo preko zajedničkih („joint venture“) tvrtki ili kupnjom plovila drugih država kako bi koristili njihova ribolovna prava. Sve to u konačnici rezultira činjenicom da se ribolovni resursi iskorištavaju preko granice održivosti i bez ekonomskog utjecaja po lokalno stanovništvo.
 
Kako bi se navedeni problemi riješili, bilo je nužno poduzeti niz koraka na svjetskoj razini (kroz WTO, FAO), pa su tako i u EU u dijelu potpora u ribarstvu posljednjih desetljeća provedene znatne promjene. Ribarstvo je zajednička politika Europske unije što znači da se na razini EU usvajaju zajednička pravila koja se primjenjuju u svim državama članicama. Kako su stokovi obnovljivi, ali nisu beskonačni, dužnost i obveza država članica je osigurati održivi razvoj ribarske industrije koji neće dugoročno ugroziti riblju populaciju i produktivnost.
 
Danas se sve potpore mogu dodjeljivati  samo ukoliko su u skladu sa ZRP i ako doprinose ispunjavanju njenih ciljeva, a kontrola dodjele mora biti učinkovita, sustavna i temeljita.
 
P: Koja su osnovna načela državne potpore?
 
O: Državna potpora općenito je definirana u članku 107. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) i predstavlja svaku potporu koju dodijeli država članica ili koja se dodjeljuje putem državnih sredstava u bilo kojem obliku kojim se narušava ili prijeti narušavanjem tržišnog natjecanja stavljanjem određenih poduzetnika ili proizvodnje određene robe u povoljniji položaj. Razvidno je da je državna potpora u načelu zabranjena. Međutim, Europska Unija je razradila sustav pravila koja određuju što se smatra dopuštenom, a što zabranjenom potporom. Da bi se neka potpora smatrala državnom potporom mora zadovoljiti četiri osnovna uvjeta:
  1. da je dodijeljena iz državnih sredstava;
  2. da utječe na trgovinu između država članica;
  3. da daje ekonomsku prednost određenom poduzeću, sektoru ili regiji (korisniku);
  4. da narušava ili prijeti narušavanjem tržišnog natjecanja (narušava ravnotežu između poduzeća i njegove konkurencije).
Državna potpora nije kompatibilna s unutarnjim tržištem (članak 107. stavak 1 UFEU-a) i samo su neke kategorije državne potpore  proglašene kompatibilnim (članak 107. stavak 2. UFEU-a). Državna potpora se mora notificirati Europskoj komisiji osim ukoliko ne potpada pod propisana izuzeća (članak 109. UFEU-a).
 
Državna potpora se može dodijeliti kroz različite instrumente: u obliku subvencije, porezne olakšice, porezna izuzeća i oprosti poreza, oslobađanja od plaćanja socijalnih doprinosa, davanje kamatnih stopa/zajmova/garancija/nepokretnosti pod povoljnijim uvjetima od tržišnih, kroz udjel u vlasničkom kapitalu, u obliku potpora za izvoz ili regresivno kreditiranje izvoza, u obliku formiranja fondova za razvoj, u obliku povoljnijeg tretmana kod javnih nabava, i dr. Državnom potporom ne smatraju se potpore korisnicima koji nisu privredni subjekti (domaćinstva, za infrastrukturu, obrazovne ustanove, za bolnice i dr.), opće mjere ekonomske politike (kvote, javne nabave, tehnički standardi, opće smanjenje PDV-a i sl.), potpora nacionalnih i multinacionalnih organizacija, fondovi EU, državne funkcije (obrana , javni radovi).
 
Kako sama definicija državne potpore određuje da se državnom potporom ugrožava tržišna utakmica jer se uvodi diskriminacija između poduzeća koja dobivaju potporu i onih koji je ne dobivaju, tako je Unija uspostavila složen sustav kontrole s temeljnim načelom da je državna potpora nekompatibilna sa zajedničkim tržištem, dok se ipak, u posebnim okolnostima i pod posebnim uvjetima, državna potpora može smatrati dopuštenom. Tako EU podupire horizontalne državne potpore koje pridonose stvaranju jednakih uvjeta privređivanja za sve poduzetnike i najmanje narušavaju tržišnu konkurenciju.
 
P: Kako je regulirana državna potpora u ribarstvu?
 
O: Sektor ribarstva i akvakulture potpada pod pravila o tržišnom natjecanju u opsegu definiranom člankom 42. UFEU-a. Financiranje je moguće kroz:
  • Europski fond za pomorstvo i ribarstvo  - Uredba (EU) br. 508/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EZ) br. 2328/2003, (EZ) br. 861/2006, (EZ) br. 1198/2006, (EZ) br. 791/2007 i Uredbe (EU) br. 1255/2011 Europskog parlamenta i Vijeća
  • Državnu potporu koja nije dio EFPR-a ali je unutar članka 42. UFEU-a.
Državna pomoć u ribarstvu definirana je u članku 42. UFEU-a koji određuje da se odredbe Ugovora u pogledu tržišnog natjecanja primjenjuju na proizvodnju i trženje proizvoda ribarstva u opsegu kojeg definira Europski Parlament i Vijeće. Članak 38. UFEU-a precizira da se radi o proizvodima koji se nalaze u Prilogu I UFEU-a koji obuhvaća ribe, rakove, mekušce, masti i ulja od ribe i morskih sisavaca te prerađevine od mesa, riba, rakova i mekušaca.
 
Europski Parlament i Vijeće su u Uredbi (EU) br. 508/2014 o Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo (EFPR) u članku 8. propisali sljedeće:
 
Članak 8. EFPR-a
Državna potpora
1. Ne dovodeći u pitanje stavak 2. ovog članaka, članci 107., 108. i 109. UFEU-a primjenjuju se na potporu koju države članice dodjeljuju poduzećima u sektoru ribarstva i akvakulture.
2. Međutim, članci 107., 108. i 109. UFEU-a ne odnose se na plaćanja koja vrše države članice na temelju i u skladu s ovom Uredbom koja pripadaju u područje primjene članka 42. UFEU-a.
3. Nacionalne odredbe koje utvrđuju javno financiranje koje nadilazi odredbe ove Uredbe vezano uz plaćanja, kako je predviđeno stavkom 2., smatraju se cjelinom na temelju stavka 1.
4. Za proizvode ribarstva i akvakulture nabrojene u Prilogu I. UFEU-a na koje se primjenjuju njegovi članci 107., 108. i 109., Komisija može, u skladu s člankom 108. UFEU-a, odobriti operativnu potporu za najudaljenije regije iz članka 349. UFEU-a u sektorima proizvodnje, prerade i prodaje proizvoda ribarstva i akvakulture, s ciljem ublažavanja posebnih ograničenja u tim regijama koja proizlaze iz njihove izoliranosti, otočne naravi i iznimne udaljenosti.
 
Ukratko, to znači da se općenito primjenjuju pravila UFEU-a u pogledu državnih potpora, ali da se to NE ODNOSI na plaćanja koja države članice vrše kroz i u skladu s Uredbom EFPR a što je obuhvaćeno člankom 42. UFEU. Može se zaključiti sljedeće:
  • plaćanja koja se vrše kroz EFPR (nacionalni i EU udio) su isključena iz pravila o državnoj potpori;
  • ukoliko javno financiranje prelazi EFPR pravila, cjelokupna operacija postaje državna potpora;
  • neke aktivnosti koje EFPR podupire su podložne pravilima o državnim potporama (koje nisu obuhvaćene člankom 42. UFEU);
  • određivanje da li projekt ulazi pod opseg članka 42. i stoga nije državna potpora, odlučuje se od slučaja do slučaja;
  • nisu sve aktivnosti koje pripadaju EFPR-u izuzete iz pravila o državnoj potpori, u kojem slučaju država članica mora provjeriti je li potpora možda obuhvaćena de minimis pravilima ili block izuzeće pravilima; ukoliko nije, potpora se mora notificirati i ne može se implementirati prije odobrenja Europske Komisije koja će ju ocjenjivati sukladno općim pravilima.
 
P: Što je s potporom iz drugih izvora?
 
O: Osnovni financijski instrument za potporu sektoru ribarstva i akvakulture je EFPR, ali potpora može biti dodijeljena i iz drugih izvora poput EAFRD i potpora iz drugih izvora nije isključena od pravila o državnoj potpori. Takve mjere moraju se notificirati kao državna potpora osim ukoliko su izuzete od notifikacije. Primjenjuju se pravila o državnoj potpori u ribarstvu.
 
P: Što može biti državna potpora u ribarstvu?
 
O: Mogući su različiti scenariji prilikom dodjele potpore i ovo je kratki prikaz mogućih ishoda u pogledu državne potpore u ribarstvu, ovisno o vrsti financiranja:
  
MOGUĆNOSTI (SCENARIJ) POSLJEDICE
aktivnosti u ribarstvu* koje se financiraju iz EFPR-a pod uvjetima EFPR-a - nije državna potpora
aktivnosti u ribarstvu koje se financiraju iz EFPR-a ali države članice dodjeljuju novčana sredstva preko određenog intenziteta potpore - cjelokupna aktivnost je državna potpora
- primjenjuju se pravila o državnoj potpori u ribarstvu (vodič, de minimis, blok-izuzeće)
aktivnosti se financiraju kroz EFPR ali nisu ribarske (integrirana pomorska politika) - cjelokupna aktivnost je državna potpora
- primjenjuju se općenita pravila o državnoj potpori
aktivnosti u ribarstvu koje se financiraju kroz druge fondove - cjelokupna aktivnost je državna potpora
- primjenjuju se pravila o državnoj potpori u ribarstvu (vodič, de minimis, blok-izuzeće
 
*Aktivnosti u ribarstvu:
 Za pojedine prioritete u EFPR-u može se jasno reći da uključuju aktivnosti u ribarstvu:
  • poticanje okolišno održivog, resursno učinkovitog, inovativnog, konkurentnog i na znanju utemeljenog ribarstva;
  • poticanje okolišno održive, resursno učinkovite, inovativne, konkurentne i na znanju utemeljene akvakulture;
  • poticanje provedbe Zajedničke ribarstvene politike;
  • poticanje stavljanja na tržište i prerade.
Jedan od prioriteta EFPR-a očito nije povezan s ribarstvom:
  • poticanje provedbe Integrirane pomorske politike.
Jedan od prioriteta može i ne mora biti povezan s ribarstvom:
  • povećanje zaposlenosti i teritorijalne kohezije putem sljedećeg posebnog cilja: promicanja gospodarskog rasta, društvene uključenosti, stvaranja radnih mjesta i pružanja podrške upošljivosti i mobilnosti radne snage u obalnim i kontinentalnim zajednicama koje ovise o ribolovu i akvakulturi, uključujući diversifikaciju aktivnosti u ribarstvu te prema ostalim sektorima pomorskog gospodarstva.
Državna potpora u principu nije sukladna pravilima o tržišnom natjecanju osim u određenim izuzetnim slučajevima kada se radi:
  • o državnoj potpori gdje su iznosi toliko mali da nije za očekivati da će utjecati na tržišno natjecanje („de minimis“) ili
  • o potpori za koju se smatra da po svojoj naravi ne remeti tržišno natjecanje bez obzira na dodijeljeni iznos („block exemption“).
  • ako nije primjenjiv jedan od ova dva slučaja, svaka država članica mora notificirati Europskoj Komisiji shemu državne potpore radi odobravanja. Komisija provjerava da li potpora sukladna UFEU-u. Samo notificiranje obavlja se elektronski preko SANI sustava na predviđenom obrascu. Posljedice ne notificiranja su da će takva potpora biti proglašena nezakonitom, a korisnici će morati izvršiti povrat primljenih sredstava.
  • notificiranju ne podliježe državna potpora koja je ili de minimis ili block exemption. No svaka država članica mora dostaviti godišnje izvješće o dodijeljenoj potpori do 30. lipnja tekuće godine za prošlu godinu.

POTPORA MALE VRIJEDNOSTI

P: Što obuhvaća potpora male vrijednosti ili de minimis potpora?
 
O: Regulirana je Uredbom Komisije (EU) br. 717/2014 оd 27. lipnja 2014. godine o primjeni članaka 107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije na de minimis potpore u sektoru ribarstva i akvakulture (SL L 190,  28. 6. 2014. godine).

  • Financijski okvir - za de minimis potporu gornja granica je 30 000 EUR što predstavlja iznos koji može primiti jedan poduzetnik po državi članici tijekom bilo kojeg trogodišnjeg razdoblja. Za takvu potporu može se smatrati da ne utječe na trgovinu među državama članicama ili da se njome ne narušava tržišno natjecanje odnosno da prijeti njegovim narušavanjem ako je ukupan iznos takve potpore dodijeljen svim poduzetnicima u sektoru ribarstva i akvakulture u razdoblju od tri godine niži od kumulativnog iznosa utvrđenog za svaku državu članicu koji predstavlja 2,5 % ukupne godišnje vrijednosti proizvodnje u ribarstvu i akvakulturi (ulov, akvakultura i prerada). Iznos se za svaku državu članicu definira u Prilogu de minimis Uredbe i za Republiku Hrvatsku on iznosi 6 260 000 EUR. Trogodišnje razdoblje koje se uzima u obzir za potrebe ove Uredbe ocjenjuje se na pomičnoj osnovi tako da se pri svakoj dodjeli de minimis potpore uzme u obzir ukupan iznos de minimis potpora dodijeljenih u predmetnoj fiskalnoj godini te tijekom prethodne dvije fiskalne godine. 

P: Što ne obuhvaća de minimis potpora?

O: De minimis potpora ne obuhvaća ove vrste potpora:
(a) potpora čiji je iznos određen na temelju cijene ili količine kupljenih proizvoda ili proizvoda stavljenih na tržište;
(b) potpora za djelatnosti usmjerene izvozu u treće zemlje ili države članice, odnosno potpore koje su izravno povezane s izvezenim količinama, s uspostavom i funkcioniranjem distribucijske mreže ili s drugim tekućim troškovima povezanima s izvoznom djelatnošću;
(c) potpora koja se uvjetuje uporabom domaćih proizvoda umjesto uvezenih;
(d) potpora za kupnju ribarskih plovila;
(e) potpora za modernizaciju ili zamjenu glavnih ili pomoćnih motora ribarskih plovila;
(f) potpora za djelatnosti kojima se povećava ribolovni kapacitet plovila ili za opremu kojom se povećava sposobnost plovila za pronalaženje ribe;
(g) potpora za gradnju novih ribarskih plovila ili uvoz ribarskih plovila;
(h) potpora za privremenu ili trajnu obustavu ribolovnih aktivnosti, osim ako je izričito predviđeno Uredbom (EU) br. 508/2014;
(i) potpora za istraživački ribolov;
(j) potpora za prijenos vlasništva nad poduzećem;
(k) potpora za izravno poribljavanje, osim ako je pravnim aktom Unije to izričito predviđeno kao mjera očuvanja ili u slučaju eksperimentalnog poribljavanja.

 
P: Tko su mogući korisnici de minimis potpore?
 
O: Poduzetnici koji obavljaju djelatnosti proizvodnje, prerade i stavljanja na tržište proizvoda ribarstva i akvakulture.


 

POTPORA O SKUPNOM IZUZEĆU

P: Što obuhvaća Uredba o skupnom izuzeću ili block exemption potpora?

O: Potpora o skupnom izuzeću regulirana je Uredbom Komisije (EU) br. 1388/2014 оd 16. prosinca 2014. o ocjenjivanju određenih  kategorija potpora poduzetnicima koji se bave proizvodnjom, preradom i stavljanjem na tržište proizvoda ribarstva i akvakulture spojivima s unutarnjim tržištem u primjeni članaka 107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (SL L 369, 24. 12. 2014.). Uredba se primjenjuje na potpore koje se dodjeljuju malim i srednjim poduzećima (MSP-ovi) koja se bave proizvodnjom, preradom i stavljanjem na tržište proizvoda ribarstva i akvakulture.
Primjenjuje se na potpore koje se dodjeljuju poduzetnicima koji se bave proizvodnjom, preradom i stavljanjem na tržište proizvoda ribarstva i akvakulture kao i za nadoknadu štete prouzročene prirodnim katastrofama u skladu s člankom 44. Uredbe Komisije (EU) br. 1388/2014 neovisno o veličini korisnika potpore.
Navedena Uredba ne primjenjuje se na potpore za projekte čiji prihvatljivi troškovi prelaze 2 milijuna EUR ili čiji iznos potpore prelazi 1 milijun EUR po korisniku godišnje.
Uredbom je propisan okvir koji omogućava dodjelu državne potpore sektoru ribarstva i akvakutlure bez prethodnog notificiranja i odobravanja od strane Komisije. Detaljno su definirana načela dodjele ove potpore, uvjeti i kriteriji, mogući korisnici, način dodjele i izvještavanja o dodijeljenoj potpori, nadzoru i kontroli dodjele te kompatibilnosti s ostalim potporama.
Tijelo nadležno za provjeru usklađenosti ove potpore sa Uredbom i Smjernicama te komunikaciju prema davateljima potpora i prema Komisiji je Ministarstvo poljoprivrede.

 

OPĆENITO
 
P: Tko može biti davatelj državne potpore u ribarstvu i akvakulturi?

O: Mogu biti središnja tijela državne uprave, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te svaka pravna osoba koja dodjeljuje državne potpore.
 
P: Tko je nadležan za provedbu državne potpore u ribarstvu?

O: Nadležno je središnje tijelo državne potpore nadležno za poslove ribarstva – Ministarstvo poljoprivrede.
 
P: Koji je postupak dodjele potpore?
 

O: Davatelj potpore dostavlja Ministarstvu prijedlog potpore (pojedinačne ili programa) radi provjere usklađenosti prijedloga s relevantnom uredbom, smjernicama i pravilima o državnoj potpori u ribarstvu i akvakulturi. Nakon pozitivnog mišljenja, davatelj potpore može implementirati svoj program ili pojedinačnu potpore. Detaljan postupak opisan je u Pravilniku o dodjeli državne potpore u sektoru ribarstva i akvakulture.